Libar: Dobrodošla Manuela! Možete li nam se ukratko predstaviti i reći nešto o svom iskustvu u internetskom marketingu i brendiranju te storytellingu?

Manuela: Hvala vama na pozivu i jako mi je drago da ste prepoznali vrijednost storytellinga.

Ja sam storyteller po struci, ali i po prirodi. Oduvijek sam vjerovala da je dobra priča ono što ljude povezuje, inspirira i ostavlja trag – bez obzira koji kanal koristimo da ju ispričamo. Kroz godine rada istraživala sam različite formate storytellinga i pronašla načine kako spojiti kreativnost s poslovnim ciljevima. Danas kroz projekte i predavanja pomažem brendovima, institucijama i kreativcima da svoje priče ispričaju na autentičan i upečatljiv način. Iako imam iskustva u marketingu, moj fokus je uvijek bio na tome kako priču učiniti doživljajem – ne samo kampanjom. Vjerujem da u vremenu brzih informacija i digitalnog šuma upravo dobra priča čini razliku. Veselim se ovom razgovoru i prilici da podijelim svoje iskustvo s vama!

Libar:  Što vas je privuklo ovom području i kako ste započeli svoju karijeru?

Manuela: Oduvijek me zanimalo što se krije iza osoba, proizvoda i situacija – nikada mi nisu bile dovoljne samo površne informacije. Uvijek sam tražila dublje, željela sam otkriti priču iza svega. Kad danas pogledam unatrag, shvaćam da su me upravo znatiželja i ljubav prema pričama dovele do toga da se profesionalno bavim storytellingom. Moj profesionalni put storytellinga, počeo je 2010. godine s jednom turističkom turom. U to se vrijeme u Hrvatskoj još nije puno znalo o storytellingu. Bila sam s kćeri na turističkoj turi po Zagrebu, no vodičica je bila fokusirana isključivo na činjenice, zbog čega smo brzo izgubile zanimanje. Na putu kući razmišljala sam kako bih ja predstavila Zagreb, kako bi ispričala priču i ljudima stvorila doživljaj. Budući da volim Mariju Jurić Zagorku i oduvijek su me intrigirale tajne Gornjeg grada, osmislila sam turu Gornjogradske coprnice. Odatle je sve krenulo – najprije ture, zatim manifestacije za turističke zajednice, visitor centri, nove tehnologije, audio ture, tematske ture, spotovi, nastupi, storytelling u poslovanju, video i fotografija. Učila sam metodom pokušaja i pogrešaka jer tada u Hrvatskoj nije bilo edukacija o storytellingu. Moj je cilj uvijek bio ispričati priču i probuditi znatiželju te stvoriti doživljaj. Radila sam u velikim korporacijama, marketinškim agencijama i kod ekskluzivnih zastupnika međunarodnih brendova. Vodila sam Superbrands Hrvatska i Slovenija, bila licencirani partner austrijske aplikacije Cultural Places i sudjelovala u mnogim projektima u turizmu. Danas sve svoje znanje i iskustvo spajam u onome što radim – balansiram između strukture i kreativnosti i dokazujem da mogu savršeno funkcionirati zajedno.

Libar: Storytelling postaje sve važniji u digitalnom marketingu. Možete li nam objasniti zašto je priča ključna za uspješan brend?

Manuela: Ljudi ne kupuju proizvode – kupuju priče. Brend bez priče je poput filma bez scenarija – niz nepovezanih slika koje ne izazivaju emociju. Danas digitalni marketing nije samo pitanje vidljivosti – svi su vidljivi. Ključno je kako ostati zapamćen. U doba beskonačnog skrolanja, jedino što može zaustaviti korisnikov palac je priča koja ga dodirne, iznenadi ili inspirira. Ljudi ne žele oglase – žele iskustva, a brendovi koji to razumiju ne samo da prodaju, već grade zajednicu i stvaraju identitet s kojim se publika može poistovjetiti.

U svijetu gdje su svi brendovi vidljivi, pravo pitanje nije “Kako se istaknuti?”, već “Kako ostati zapamćen?” – odgovor je kroz priču.

Priča prodaje bolje od oglasa jer:

• Emocija pokreće odluku – Ljudi ne dijele oglase, ali dijele priče koje ih pogode
• Autentičnost stvara povjerenje – U moru generičkog sadržaja, iskrena priča odskače
• Povezanost gradi lojalnost – Proizvod može biti zamijenjen, ali emocija koju brend izaziva ostaje
• Priča prodaje bez prodaje – Studije pokazuju da su ljudi 22 puta skloniji zapamtiti priču nego činjenicu. Dobar storytelling ne nudi proizvod – on ga smješta u kontekst koji kupcu nešto znači.

U konačnici, ljudi ne žele još jedan proizvod. Oni žele priču u kojoj će pronaći dio sebe.

Libar: Koji su ključni elementi dobre priče u digitalnom marketingu?

Manuela:  Dobra priča u digitalnom marketingu ne slijedi klasičnu strukturu – ona je fluidna, interaktivna i prilagodljiva. Publika ne ulazi u nju na početku, već uskače s različitih točaka, skrolajući kaotično i klikajući nasumično. Zato je ključ u tome da priča odmah uhvati pažnju, potakne interakciju i živi na više platformi istovremeno. Ljudi ne žele savršeno ispoliran sadržaj, već autentičnost, sirove emocije i priče u kojima vide sebe. Nije dovoljno ispričati jednu priču – brendovi koji se ističu grade narative koji traju, razvijaju se i ostavljaju trag. Neočekivani momenti stvaraju efekt iznenađenja, a viralnost dolazi iz iskrenosti i povezanosti s publikom. Digitalni storytelling nije prodaja – to je stvaranje svijeta priča u kojem se ljudi pronalaze. Ključni elementi dobre priče u digitalnom marketing su Hook (privlačan početak koji odmah zaokuplja pažnju), interaktivnost, multiplatformnost, autentičnost, emocija, neočekivani twist  i  definitivno kontinuitet.

Libar: Možete li podijeliti primjer brenda koji koristi storytelling na učinkovit način?

Manuela: Ima ih dosta i za dosta njih znamo i sami, ali ja bih željela istaknuti Patagoniu, brand koji ne prodaje jakne – prodaje misiju spašavanja planete. Patagonia je izvrstan primjer brenda koji koristi storytelling na autentičan i učinkovit način. Njihove priče nisu usmjerene samo na prodaju proizvoda, već na širu misiju – zaštitu okoliša i odgovorno potrošačko ponašanje. Njihova poznata kampanja “Don’t Buy This Jacket” nije klasična reklamna poruka, već provokativni pozivi na razmišljanje, koji izazivaju emocije i potiču publiku na akciju. Kroz inicijative poput Worn Wear dodatno osnažuje narativ brenda, Patagonia promiče dugovječnost proizvoda i popravak odjeće umjesto kupnje nove. Platforma Patagonia Action Works povezuje kupce s ekološkim organizacijama, pretvarajući ih u dio pokreta. Njihov storytelling je autentičan, emotivan i dosljedan – ne samo marketinški trik, već način poslovanja koji stvara snažnu povezanost s kupcima i dugotrajne korisnike.

Libar: Kako društvene mreže pomažu u primjeni storytellinga?

Manuela: One pretvaraju monolog u dijalog. Brend više nije pripovjedač, već su to njegovi kupci. One omogućuju interaktivne priče gdje publika sudjeluje i rekla bi da je to- moć! Društvene mreže su poput digitalnih ognjišta – mjesta gdje se ljudi okupljaju kako bi slušali, dijelili i sudjelovali u pričama. No, ključna razlika između tradicionalnog storytellinga i storytellinga na društvenim mrežama je interaktivnost i decentralizacija priče. Brendovi više nisu jedini pripovjedači – publika postaje suautor priče. Ključ je u prilagodbi formata platformi – vizualni storytelling na Instagramu, kratke sirove priče na TikToku, sažeti narativi na Twitteru i dubinski sadržaj na YouTubeu. Publika želi biti dio priče, a brendovi koji koriste ankete, izazove i user-generated content grade snažniju vezu. Najbolji storytelling nije jednokratan – on se razvija kroz serijale i kontinuirani narativ.

Libar: Koji su najčešći mitovi o storytellingu u marketingu?

Manuela: Najveći mit o storytellingu je definitivno onaj da je to pripovijedanja uz vatru, dobro ispričana priča. U stvarnosti, dobar storytelling nije samo zabava i nema informativni karakter – on ima svrhu. To je stvaranje i prenošenje priče kroz različite formate i kanale – od digitalnog sadržaja i videa, fotografije, novih tehnologija do interaktivnih iskustava i brend komunikacije. To nije samo zabava, već strateški alat koji gradi emocionalnu povezanost, prenosi vrijednosti i potiče akciju. Prava moć storytellinga leži u autentičnosti i relevantnosti za publiku, a ne samo u kreativnom pripovijedanju. Također neki od mitova su i da Priča mora biti duga – Ne! Danas storytelling stane u 3 sekunde TikTok videa, 1 tweet ili emoji. Ako ne uhvatiš pažnju odmah, nema priče. Još jedan je da samo veliki brendovi mogu raditi storytelling – Netočno! Mali biznisi mogu biti puno autentičniji. Također, da dobra priča mora biti profi snimljena – Krivo. Loša kamera + dobar humor = viralnost.  Zlatno pravilo? Priča nije ono što TI želiš reći – priča je ono u čemu se TVOJA PUBLIKA PREPOZNAJE. Ako ne izazove emociju, nije storytelling – samo je reklama.

Libar: Koje su ključne vještine potrebne za uspjeh u internetskom marketingu i brendiranju?

Manuela: Iz perspektive storytellera mogu reći da uspjeh leži u spoju empatije, kreativnosti, analitike i prilagodljivosti. Razumijevanje ljudske psihologije ključno je za stvaranje priča koje privlače pažnju i potiču emocije. Algoritmi se mijenjaju, ali dobra priča uvijek djeluje. Brzina prilagodbe je presudna – ono što danas radi, sutra može biti zastarjelo. Eksperimentiranje i analiza rezultata omogućuju stalno poboljšavanje strategija. Tehnologija, posebno AI i automatizacija, više nisu opcija, već nužnost. No, pravi uspjeh dolazi kada se tehnologija spoji s ljudskom kreativnošću i autentičnošću. Brendovi koji to shvate, ne samo da prate trendove – oni ih stvaraju. Potrebno je razumjeti kako povezati podatke s emocijama te strategiju s autentičnom pričom.

Libar: Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli u svojoj karijeri u digitalnom marketingu? 

Manuela: Najveći izazov je uvjeriti brendove da ne pričaju o sebi, već o svojim kupcima. Drugi izazov? Brzina promjena – ono što danas vrijedi, sutra može biti zastarjelo.  Storytelling nije reklama! Brendovi i dalje pričaju o sebi, umjesto o kupcima. Ljudi ne žele oglase – žele priče u kojima vide sebe. Trendovi se mijenjaju munjevitom brzinom- Što danas radi, sutra je zastarjelo. Bez stalnog učenja – nestaješ. Algoritmi su nepredvidivi- Doseg pada, pravila se mijenjaju – prilagodljivost je ključ. Brendovi igraju na sigurno -Strah ih je humora, emocija, autentičnosti. Ali baš to prolazi! Kreativnost vs. podaci- Marketing bez podataka je umjetnost. Podaci bez kreativnosti su dosadni brojevi. Rekla bih da je digitalni marketing rat za pažnju –pobjeđuju oni koji pričaju najbolje priče. Ne prodaj – inspiriraj. Ne objavljuj – poveži se. Ne reklamiraj – pričaj priče. 

Libar: Možete li podijeliti primjer jedne uspješne marketinške kampanje na kojoj ste radili?

Manuela: Bilo ih je dosta, ali obzirom da se radi o marketingu i brendiranju spomenula bi Superbrands, globalni program koji prepoznaje i nagrađuje najbolje brendove na tržištu, temeljen na stručnom ocjenjivanju i mišljenju potrošača. Cilj je bio ne samo

dodijeliti priznanja izvanrednim brendovima, već i stvoriti platformu koja će povezati stručnjake iz područja marketinga, medija i biznisa, povezivajući emocije i brandove s njihovim kupcima na dubljoj razini. Kampanja je uključivala integriranu komunikaciju putem različitih kanala – od medijskih objava, društvenih mreža, pa do direktne komunikacije s ključnim dionicima. Posebnu pažnju posvetili smo kreiranju sadržaja koji ističe vrijednosti i postignuća nagrađenih brendova, čime smo dodatno osnažili njihov imidž i prepoznatljivost na tržištu. S obzirom na to da su brendovi u kampanji bili više od običnih pobjednika – oni su postali dio šire priče o uspjehu, strasti i inovaciji – bilo je ključno povezati ih s kupcima na emocionalnoj razini. Ovaj projekt nije bio samo o promociji, već o stvaranju dugoročne emocionalne veze između brendova i potrošača. Rezultat je bio izuzetno pozitivan – ne samo da smo uspješno promovirali nagrađene brendove, već smo i ojačali poziciju Superbrands programa kao nezavisnog autoriteta za brending. Ovaj projekt pokazao je kako sinergija između pažljivo osmišljene strategije i kvalitetne izvedbe može dovesti do značajnih rezultata u svijetu marketinga i brendiranja, stvarajući snažnu zajednicu koja se povezuje s brendovima na dubljoj emocionalnoj razini. 

Libar: Koliko je važna umjetna inteligencija u digitalnom marketingu i kako će utjecati na industriju?

Manuela: AI nije budućnost – AI je sadašnjost. Ono što se mijenja je brzina kojom AI preuzima operativne zadatke.

Ona nije neprijatelj kreativaca – on je alat koji automatizira dosadne zadatke i omogućuje nam da se više fokusiramo na svoje ideje i emocije. AI ne može kreirati pravu ljudsku priču, ali može pomoći da je ispričamo bolje, ona je alat za pomoć.

U digitalnom marketingu, umjetna inteligencija je postala ključna za oblikovanje budućnosti industrije. Važno je shvatiti da AI nije konkurencija kreativcima, već moćan alat koji omogućava bolje, brže i učinkovitije stvaranje sadržaja, optimizaciju kampanja i personalizaciju korisničkog iskustva. U stvaranju emotivnih, relevantnih i angažirajućih priča, ljudska kreativnost ostaje neophodna, dok AI preuzima operativne zadatke, on je alat koji omogućava brži, učinkovitiji i emocionalno dublji storytelling. Budućnost digitalnog marketinga leži u sinergiji između umjetne inteligencije, ljudske kreativnosti i autentičnosti. Marketinški stručnjaci koji će znati kako pametno iskoristiti AI bit će deset koraka ispred konkurencije. No, najvažnija lekcija je – nikada ne dopustiti AI-u da preuzme ljudsku emociju, jer to je ono što na kraju prodaje.

AI može ubrzati naše procese, ali samo ljudska kreativnost može stvoriti priče koje će dirnuti srce svakog pojedinca. Bez toga, bez emocija, marketinške kampanje postaju samo podaci.

Libar: Koji su ključni alati i platforme bez kojih ne biste mogli zamisliti rad u ovom području?

Manuela: Za mene definitivno ovi:

–  Canva za brzu vizualnu komunikaciju.

–  ChatGPT & AI alati za generiranje ideja.

– TikTok & Instagram Reels za storytelling u pokretu.

–  Google Analytics – jer podaci su ključni.

– Midjourney- Kreativna vizualizacija i inspiracija

– Adobe Creative Cloud (Photoshop, Lightroom, Premiere Pr

Svaki od ovih alata ima ključnu ulogu u mom svakodnevnom radu. Canva mi pomaže u brzoj i efikasnoj vizualnoj komunikaciji, ChatGPT i AI alati proširuju moje kreativne horizonte, Instagram Reels omogućuje mi da pričam priče u dinamičnom formatu, dok mi Google Analytics omogućava da pratim i optimiziram uspjeh kampanja. Uzimajući sve u obzir, kombinacija kreativnosti, tehnologije i podataka čini moj rad u digitalnom marketingu učinkovitim, relevantnim i angažiranim.

Libar: Kako izgleda jedno vaše predavanje i što polaznici mogu očekivati?

Manuela: Moja predavanja nisu klasične prezentacije, monolozi – to su interaktivne radionice koje spajaju teoriju i praksu. Vjerujem da se storytelling najbolje razumije kroz iskustvo, zato polaznici ne slušaju pasivno, već aktivno sudjeluju, analiziraju primjere i kreiraju vlastite priče.

Obično volim raditi uživo jer vjerujem da je direktna interakcija ključna za učenje. No, s obzirom na to da je ovo online format, predavanje će biti prilagođeno s dinamičnim pristupom, primjerima iz prakse i angažmanom sudionika kroz digitalne alate.

Libar: Kako ostajete motivirani i kreativni u brzo mijenjajućem digitalnom okruženju?

Manuela: Ljudi ne žele savršenstvo – žele autentičnost. Stalno učim, eksperimentiram i tražim inspiraciju izvan marketinga – u filmu, umjetnosti, putovanjima, slušam ljude i njihove price izvan mog poslovnog kruga. Ako ste dovoljno otvoreni, jedna priča od stranca može vam otvoriti toliko novih ideja, samo se treba prepustiti i slušati. Moje dosadašnje iskustvo u različitim poljima, također mi otvara um za nove ideje i one jednostavno dolaze same od sebe. Kreativnost dolazi kada kombiniraš neočekivane stvari. Motivacija i kreativnost nisu nešto što jednostavno „imam“ – već nešto što stalno treniram. U svijetu gdje se trendovi mijenjaju iz dana u dan, ne možeš si priuštiti da stagniraš. Učiš iz svojih pogrešaka i stalno se razvijaš.

Prednost je što radim ono što volim, znatiželjna sam I stalno učim i širim horizonte, okružujem se izazovima, testiram se, ali i griješim. Iako mi je posao vezan uz digitalne mreže, svjesno stvaram balans između online i offline svijeta. Trudim se kontrolirati vrijeme provedeno na mrežama kako bih zadržala svježinu, kreativnost i fokus, jer vjerujem da je prava povezanost ona koja dolazi iz ravnoteže – ne iz konstantne prisutnosti.

Libar: Kada biste mogli dati samo jedan ključni savjet budućim digitalnim marketinškim stručnjacima, koji bi to bio?

Manuela: Ne prodaj – pričaj priče koje vrijede biti ispričane. Ako priča rezonira s publikom, prodaja će doći sama. Ako želiš ostaviti dugotrajan utisak i doista uspjeti u digitalnom marketingu, moraš usmjeriti svoju pažnju na ljude, njihove snove, strahove, želje i potrebe. Kada usmjeriš svoju energiju prema ljudskim pričama – ne samo proizvodima i uslugama – tvoja publika će te pratiti i vjerovati ti. I tada, kada se stvori ta iskrena povezanost, prodaja dolazi prirodno. Ako želiš biti najbolji, budi više od marketinškog stručnjaka – budi pripovjedač koji razumije srž ljudske prirode. Jer alati se mijenjaju, ali priče i emocije ostaju vječne. Samo autentičnost ostavlja trajni trag.

Libar: Hvala vam na ovom izuzetno inspirativnom i edukativnom razgovoru! Sigurni smo da će naši polaznici izuzetno cijeniti vaše znanje i iskustvo te da će im vaše predavanje pomoći u razumijevanju digitalnog marketinga, brendiranja i moći storytellinga.

Manuela: Hvala vama na prilici da podijelim svoje iskustvo! Veselim se radu s polaznicima i nadam se da će im ova edukacija pomoći u ostvarivanju poslovnih ciljeva i razvoju novih uspješnih priča!

Prijave za besplatni tečaj: Internetski marketing i brendiranje